U nizu povijesnih karika koje su stvarale zapadnu civi lizacijuznaajno mjesto pripada stoikoj filozofiji, jed nom od posljednjihvelikih filozofskih sustava antike Grke. Stoika filozofska kolanastala je na samom kraju IV st.pr.Kr. i kroz svoje je predstavnikedjelovala sve do III. st. poslije Krista. Filozofija koju su dalistoici smatra se jednom od povijesnih poveznica grke i rimskekulture jer su je prihvaali mnogi vladari i dravnici RimskogCarstva, tako da je esto nazivaju i rimskom filozofijom. Meutim, uvremenima koja su slijedila, i prvi kranski filozofi prihvatili sustoike postavke, a mnogi filozofi, od srednjeg vijeka do dana njihdana, citiraju i esto ugrauju njihove misli u vlasti ta uenja.7
U posljednjim godinama ivota, u kratkim predasima izmeu vojnikihi dravnikih dunosti, Marko Aurelije pie dnevnik vlastitih misli iposveuje ga samome sebi. U ovom razgovoru sa samim sobom, napisanomna grkom jeziku, Marko Aurelije analizira svoje postupke i kaofilozof savjetuje i poduava Marka Aurelija, ovjeka i cara. Ovodjelo, tek mnogo kasnije prevedeno na latinski jezik pod naslovomMeditationes, plijenilo je ne samo pozornost nego i potovanje unarednim stoljeima. Danas je ono jednako zapaeno i aktualno jer iznjegovih stranica ne progovara rimski car iz II. stoljea, negojednostavna dobrota ljudske due koju svako razdoblje moeprepoznati. Ana Joni
Marko Aurelije Misli Pdf
Download File: https://8mistimone.blogspot.com/?hh=2vzQId
Knjiga I.Uljudnost i vedru narav upoznao sam najprije kod svogadjeda Vera. Muevnost bez razmetljivosti upoznao sam preko onoga tosam uo i zapamtio od svoga oca. Majka mi je bila primjer pobonostii plemenitosti, dobrostivosti - ne samo u djelima, nego i umislima, i primjer jednostavnog ivota kakvim bogati inae ne ive.Svome pradjedu dugujem to me savjetovao da umjesto obinog kolskogobrazovanja uzmem dobre kune uite lje i da na tome ne tedim.
Od svoga brata Severa nauio sam voljeti roake, voljeti istinu ipravdu. On me upoznao s Trazejem, Katonom, Helvidijem, Dionom iBrutom; od njega potjee moja spo znaja da se koncepcija zajednicetreba temeljiti na jedna kosti i opoj slobodi govora, a drava trebau prvom redu brinuti o ouvanju slobode podanika. On mi je ukazao napotrebu primjerenog i nepristranog razumijevanja filozofi je,sklonosti k dobrim djelima, dareljivosti i optimizmu, te napovjerenje u naklonost svojih prijatelja. Pamtim takoer njegovuizravnost kad bi nekoga korio kao i to da svoje pri jatelje nijeostavljao u nedoumici o tome to mu se svia, a to ne, nego bi im tojasno dao do znanja. Maksim mi je bio primjer samokontrole,postojanosti namjere i vedrine za vrijeme bolesti ili drugih nedaa.Njegov je karakter bio zadivljujua kombinacija dosto janstva iljubaznosti, a sve dunosti svoga zvanja obavljao je mirno i bezuzrujavanja. Nitko nije sumnjao u to da go vori ono to misli idjeluje prema onome to smatra ispravnim. Nije znao za smetenost ilibojaljivost; nikada nije urio, ali nikada nije ni kasnio ni bio unedoumici. Nije se preputao malodunosti ili usiljenoj veselosti,njime nikada nisu ovladali bijes ili ljubomora. Ljubaznost,suosjeanje i iskrenost pridonosile su stvaranju utiska pravinostikoja je prije bila uroena nego usaena.6 Marko nije imao brata. Modase ovo odnosi na Lucija Vera kojeg je, kao i Marka, posvojio carAntonin Pio. 7 Klaudije Maksim, stoiki filozof.7
Svakoga trenutka vrsto nastoj, kao Rimljanin i kao mukarac, dato to upravo radi obavlja s ispravnim i prirodnim dostojanstvom,ovjekoljubivo, slobodno i pravedno. Oslobodi svoj um svih ostalihrazmiljanja. To e moi ako svakom svom djelu prie kao da ti jeposljednje u ivotu, ako se "oslobodi nepostojanosti, ako ti osjeajine pobijaju zapovijedi razuma, ako pobijedi elju za ostavljanjemutiska i divljenjem samome sebi, te ako prestane biti nezadovoljansvojom sudbinom. Vidi kako je malo toga to ovjek treba prevladatikako bi mu dani protjecati u miru i pobonosti: treba se samo dratiovih nekoliko savjeta jer bogovi ne trae nita vie. Uznemiruju li tevanjska zbivanja? Povuci se tada na mirno mjesto gdje e moiusavriti svoje znanje o Dobru i nauiti kako ukrotiti vlastitinemir. Zatiti se od jo jedne greke: od ludosti onih koji se ubijajuposlom, ali bez cilja prema kojem bi sav njihov napor i misli biliupravljeni. Kada je Teofrast usporeivao grijehe, u onoj mjeri ukojoj se oni uope mogu usporediti, potvrdio je filozofsku istinu daje^rijeh poinjen iz udnje tei od grijeha poinjenog iz gnjeva.Gnjevno odvraanje od razuma barem donosi osjeaj nelagode ipostienosti, dok grijeh iz udnje u kojem prevladavaju uici ukazujena poputanje pred nasladama i nemuevnim sklonostima. Prema tome, iiskustvo i filozofija dre da grijeh poinjen iz udnje zasluuje teukaznu od onoga poinjenog iz boli. U je22
Jo neto treba primijetiti: ak i u sluajnim prirodnim pojavamapostoji dra i ljepota. Dok se, naprimjer, kruh pee u penici,njegova kora ispuca, a te nepravilnosti u peenju, iako nenamjerne,svojstvene su mu i potiu tek. Isto tako pucaju i smokve u punojzrelosti. Poetak propadanja, prije nego e otpasti, daje masliniosobitu ljepotu. Daleko od toga da su klonuli itni klas, namr goenolavlje elo, pjena iz veprovih ralja, lijepe slike ako ih gledamoizdvojeno, ali ako ih promatramo kao dio prirodnoga procesa, onedoprinose ljepoti i privlanosti prirode. Ne trati ostatak svogaivota razmiljajui o onima oko sebe, ukoliko se ne radi o zajednikomdobru. Pitati se o tome to netko ini i zato, to govori, misli ilisnuje, jed nom rijeju, razmiljati o svemu onome to te udaljava odbliskosti s tvojim unutranjim Vladarem, predstavlja pro putenupriliku za neki drugi posao. Pobrini se stoga da tok svojih mislioslobodi beskorisnih i nerazboritih ma tarija, osobito onihznatieljne ili neprijateljske prirode. ovjekovo razmiljanje morabiti takvo da upitan to mu je tog trena na umu, moe odgovoritiiskreno i bez oklijeva nja, pokazujui time da su mu misli iste iiskrene, da je drutveno bie koje ne zanimaju ulna zadovoljstva,ljubomora, zavist, sumnja ili bilo koji drugi osjeaji zbog kojih bipocrvenio kad bi ih u sebi prepoznao. Takav ovjek koji se ovdje isada odluio stremiti k visinama, uistinu je sveenik i sluga bogovajer u potpunosti koristi onu28
Zar ne bi uskliknuli "O, dragi Boji grade!" kada ak i pje snikklie "O, dragi grade Kekropov!"9 Mudrac kae: "Ako eli upoznatispokojno zadovoljstvo, ne ini puno stvari odjednom." Radije sesmiri, ogranii svoje djelovanje na ono to je bitno, na ono to tinalae razum kao drutvenom biu. Zadovoljstvo dolazi iz spo znaje daini nekoliko stvari i da ih ini dobro. Veina naih rijei i djelanepotrebna su i utedjet emo i vrijeme i trud ako ih izostavimo.ovjek bi se na svakom koraku trebao upitati: "Je li ovo jedna odsuvinih stvari?" I ne samo da treba ograniiti beskorisnodjelovanje, treba obuzdavati i takve utiske, i u tom sluaju neeuslijediti nepotreban in. Iskuaj svoju sposobnost da ivi ivotomdobrog ovjeka, ivotom onoga koji je zadovoljan ulogom koja mu jepri pala u univerzumu, onoga koji jedino tei pravednosti u svomedjelu i dobrotvornosti na svome putu. Sav se predaj onom to znaraditi, i u tome trai izvor snage. Ostatak ivota provedi kao onajtko je bogovima iskreno po vjerio sve to ima i otada vie nije nigospodar ni rob. Razmisli, naprimjer, o Vespazijanovu vremenu. tovidi? Vidi ljude kako se ene, podiu djecu, boluju, umiru,9 Kekropje legendarni osniva Atene.
bore se meusobno, slave, cjenkaju, obrauju zemlju, hvale se,ulaguju i zavide jedan drugome, spletkare, proklinju, nezadovoljnogunaju na svoju sudbinu, vole, zgru i ude za prijestoljem ipoastima. Od cijeloga toga ivota danas nema ni traga. Idi dalje doTrajanova vremena. Opet isto, i taj je ivot ne stao. Pogledajzapise o ostalim vremenima i ljudima: opet e nai kako su nakonkratkoga ivotnoga vijeka nestali i rastvorili se u elemente. Kaonajvanije od svega, sjeti se onih koje si i sam poznavao, a koji suivot proveli bez prave svrhe umjesto da su izvravali svoje dunostizbog kojih su i bili stvoreni. U takvom sluaju bitno je podsjetitise da nastojanje oko neke stvari ovisi o njenoj vrijednosti. Akoeli izbjei obeshrabrenost, nikada se ne daj uhvatiti bezvrijednimstvarima. Starih izraza danas vie nema. I nekadanja imena danas suarhaizmi: Kamilo, Cezon, Voles, Dentat, zatim Scipion i Katon,August, pa ak i Hadrijan i Antonin. Sve stvari prelaze u prie ivrlo brzo nestaju pod velom zabo rava. To se dogaa ak i sa slavnimljudima jer i njihov se dah gubi i oni su kao kod Homera"izgubljeni i za oko i za rije". to je, dakle, besmrtna slava?Potpuna praznina. emu onda treba teiti? Jedino ovome: ispravnojmisli, nese binom djelu, rijei bez lai, naravi koja svaki dogaaj pozdravlja kao neto unaprijed odreeno i oekivano, kao neto to jeproizalo iz jednog izvora.37
Dragovoljno se pokori Kloti i prepusti joj pletenje tvoje nitiod onakvog materijala kakvog ona eli. Uoi kako se sve raa izpromjene i shvati da priroda najvie voli mijenjati ono to jest istvarati nove stvari sline vrste. Sve to postoji sjeme je onoga toe od njega postati. Filozofu ne prilii misao da je sjeme samo netoto je posijano u zemlju ili maternicu. Uskoro e umrijeti, a jo nisipostigao ni estitost ni mir. Jo nisi shvatio da ti ne prijeti zloizvana, jo nema milo sra za sve ljude i jo ne zna da je ispravnodjelo jedina mudrost. Paljivo promatraj kako mudri rade, emu seuklanjaju i emu tee. Na univerzum uvijek gledaj kao na iviorganizam s jed nim tijelom i jednom duom. Pomisli kako je svesadrano u tome Jednom, sve pokree jedan impuls i sve je uzrok svemuto se dogaa. Pogledaj samo isprepleteno jato divljih ptica u letuili sloenost tkanine. Ono to nastupa kasnije uvijek je povezano sonim to je bilo ranije. To nije samo nizanje zasebnih dogaajaprema10 Klota, jedna od triju Parka (Suenica), ona koja prede nitovjeko va ivota. Lahesa odreuje sudbinu, a Atropa kida nit kadaovjek treba umrijeti.
Atenjani mole: "Kie, kie, dragi Zeuse, na polja i ravniceAtene!" Moda se uope ne bi trebalo moliti ili bi molitve trebalebiti jednostavne i iskrene kao ova. Ne budi alostan, ne kloni duhomi ne predaji se oaju ako s vremena na vrijeme obavljanje dunostizaostaje za nae lima. Vrati se u napad poslije svakog neuspjeha ibudi za hvalan ako moe u veini sluajeva vjerno izvriti dunost onakokao to prilii ovjeku. Ali imaj istinske ljubavi prema onome emu sevraa: ne vraaj se svojoj filozofi ji poput kolarca uitelju, negokao oni to se bolna oka vraaju pripravku od jaja, ili drugi svomljekovitom uvarku ili kupki. Na ovaj nain tvoje pokoravanje razumunee postati predmetom javnog razmetanja, nego za tvoju pri vatnuutjehu. Imaj na umu da dok filozofija samo eli ono to tvojavlastita priroda eli, ti sam si elio neto drugo, to nije bilo uskladu s prirodom. "Da, ali koja druga stvar bi mogla bitiugodnija?" Nije li to nagovor kojim te uitak tei zavesti? Razmisli:ne bi li plemenitost due bila ugod nija? Iskrenost, jednostavnost,ljubaznost, pobonost? tovie, kad razmisli o jasnoi i glatkoi kojomse procesi logikog zakljuivanja i shvaanja odvijaju, moe li postojati ita ugodnije od vjebanja uma? U kakvu slubu ja sad stavljamsnage svoje due? Priupitaj sebe o tome na svakom koraku, irazmisli: "U kakvom je to odnosu s dijelom mene koji ljudi zovuvladajuim dijelom? ija me dua naseljava u ovom44 2ff7e9595c
Opmerkingen